Ivana Sučić, novinarka i urednica emisije Izvan okvira na HRT-u, prošle je godine održala radionicu medijske pismenosti u našoj školi. Ove godine, u sklopu istraživanja za predmet Škola i zajednica, obratili smo joj se kako bismo istražili utjecaj medija na mlade. S obzirom na njezin rad u području obrazovanja, prava djece i mladih te medijskog opismenjavanja, zanimalo nas je dobiti njezin uvid u ovu temu i izazove s kojima se mladi suočavaju u digitalnom okruženju. Pročitajte što smo saznali
Imaju li mediji danas više pozitivan ili negativan utjecaj na mlade i zašto?
Ukoliko govorimo o tradicionalnim medijima, iskustvo rada s mladima pokazuje mi da gotovo pa nemaju nikakav utjecaj budući da većina mladih uopće sadržaj tih medija ne konzumira. Izuzetak su portali, ali ni oni nisu dio njihove svakodnevice. Glavni izvor informiranja mladima predstavljaju društene mreže (Instagram, TikTok, YouTube) pa tu možemo govoriti o pozitivnom i negativnom utjecaju. Pozitivna strana je što mladi koriste društvene mreže za komunikaciju, zabavu, informiranje i edukaciju. Ipak, brojna istraživanja pokazuju da problem predstavlja prekomjerna količina vremena koju mladi provode u virtualnom svijetu, što ostavlja posljedice na njihovo funkcioniranje u onom stvarnom jer su umorni, razdražljivi, popuštaju u školi i izvanškolskim aktivnostima, otuđuju se od svoje obitelji pa čak i prijatelja. Također, mladi su online skloniji neprihvatljivim načinima komuniciranja koje može vrlo lako prerasti u ono što se smatra nasiljem u virtualnom okruženju pa bi, promatrajući situaciju iz te perspektive, bila sklonija reći da je negativan utjecaj veći jer su posljedice teže.
Koliko su društvene mreže promijenile način na koji mladi shvaćaju sebe i svijet oko sebe?
Mladi danas sve teže razdvajaju virtualni i stvarni svijet, odnosno, društvene mreže su za mlade stvaran svijet, a to nije realno. Nisu svi lijepi, imućni, uspješni u svakom području, fit, zvijezde i super poduzetnici. Mislim da je mladima puno teže uz društvene mreže pronaći sebe, ono što uistinu vole i žele, graditi samopouzdanje i samopoštovanje jer je sve oko njih instant, brzo, sjajno, škola i obrazovanje kao da nisu vrijednost ni potreba... Čini mi se da je tu najveći problem percepcije sebe i svijeta oko sebe što je jednim dijelom uzrok i sve većeg problema s mentalnim zdravljem. No, treba imati na umu na umu da mladi nisu jedina generacija koja je upala u „zamku” društvenih mreža.
Kako dezinformacije utječu na mlade? Kako ih mladi mogu prepoznati i kako im mediji mogu pomoći u tome?
Mladi su čak manje skloni dezinformaciju percipirati kao istinitu informaciju jer preko društvenih mreža lako pronađu brojne objave i videa o istoj temi, točnije, algoritam ih sam nameće. U razgovoru s mladima shvatila sam da čak i kad naknadno otkriju da su povjerovali u dezinformaciju to ne smatraju nečim što je prekršilo neko njihovo pravo, a činjenica je da jest, njihovo pravo na informaciju. Uloga i odgovornost medija je, s jedne strane, dati im točnu, objektivnu informaciju, a s druge je sudjelovati u edukaciji i medijskom opismenjavanju djece i mladih.
Kako privući i zadržati pažnju mladih u vremenu različitih medija i društvenih mreža?
Ne možemo ignorirati potrebe i navike mladih, a to je da žele konzumirati sadržaj na društvenim mrežama. Zato im treba ponuditi kvalitetan sadržaj kroz medij koji oni koriste jer ih ne možemo siliti da gledaju TV i slušaju radio. Zbog toga je Obrazovni program HR-a pokrenuo emisiju U trendingu koju vode mladi. Emitira se uživo svake srijede od 20:15 na TikToku, YouTubeu, Facebooku, ali i Prvom programu Hrvatskog radija. Mladi sami biraju teme i predlažu goste koji su njima zanimljivi i zajedno na edukativan i zabavan način privlače svoje vršnjake da ih prate, gledaju i slušaju.
Prošle godine na radionici o medijskoj pismenosti u VII. gimnaziji
Koje smjernice Vaša medijska kuća primjenjuje pri kreiranju sadržaja za mlade?
Staviti mlade i njihove potrebe u fokus, ponuditi im sadržaj koji je ujedno edukativan i zabavan, dolaziti do mladih kroz kanale koji oni konzumiraju i u svakom trenutku biti svjestan odgovornosti u zaštiti i promicanju njihovih prava.
Zašto je medijsko opismenjavanje mladih bitno?
Medijsko opismenjavanje je važno za sve generacije jer s tim znanjima i vještinama možemo u životu donositi informirane odluke, razumjeti sadržaj koji konzumiramo i koje su sve prednosti tehnologije i medija kojima smo svakodnevno okruženi.
Koliko su mladi zainteresirani za teme medijskog opismenjavanja? Koje ih teme najviše zanimaju?
Kada je riječ o interesu mladih u području medijskog opismenjavanja, čini mi se da je i dalje u prednosti njihov interes za kreiranjem medijskog sadržaja, a ne toliko za kritičkim promišljanjem. Ipak, radionički rad s mladima pokazao mi je da su voljni debatirati o prednostima i manama društvenih mreža, zanimaju ih teme vezane uz mentalno zdravlje, klimatske promjene, poduzetništvo – sve teme koje se pojavljuju na društvenim mrežama, ali nemaju priliku o njima argumentirano razgovarati u stvarnom svijetu. Mislim da treba istaknuti da mladi vape za time da izlože svoje stavove, razmišljanja i potrebe te da imaju osjećaj da su oni ovom društvu bitni.
Što bi se trebalo učiniti kako bi se povećala medijska pismenost mladih?
Treba educirati roditelje, odgojno-obrazovne djelatnike, sve one koji rade s djecom i mladima kao i medijske djelatnike jer biste se iznenadili kolika je potreba za medijskim opismenjavanjem i među kolegama.
Koje su trenutne prepreke u tome?
Edukacija u području medijske pismenosti nije sustavna, već ovisi o inicijativi učitelja i nastavnika te o pojedinačnim projektima nekih institucija i organizacija civilnog društva. Dakle, nedostaje sustavnost.
Što mislite o uvođenju predmeta Medijska pismenost u školama?
Osobno podržavam svaki predmet koji djecu i mlade uči vještinama za život, ali mislim da su medijska pismenost i građanski odgoj i obrazovanje predmeti koji se međusobno uključuju pa možda nema potreba za posebnim predmetom. No, problem je što ni građanski odgoj nemaju priliku kao aktivnost pohađati svi učenici u Hrvatskoj, ali se nadam da će se to kroz skorije vrijeme promijeniti.
Naslovna fotografija: Krasnodar Peršun za HRT
