Matija Kirhmajer i Paula Reljić studenti su 3. godine građevine. Iako im to nije bio prvi izbor, svoj odabir nisu požalili. Pročitajte kako su se pripremali za maturu, što im se najviše, a što najmanje sviđa te sviđa li im se fakultet više od Sedme
Paula Reljić: „Nedostaje bliži kontakt s profesorima!“
Uvjeti za upis na Građeviski fakultet u Zagrebu bili su osnovne mature (hrvatski, matematika i engleski), a fizika se dodatno bodovala. Za hrvatski i engleski nisam se pripremala, a matematiku sam učila iz Trinomove skripte. Matematika mora biti A razina, ali ja sam na sve išla na A razinu. Htjela sam upisati arhitekturu, ali nisam upala, a ovo mi se činilo najsličnije. Sviđa mi se to što studiram, ali je teško reći koliko sam zadovoljna profesorima i organizacijom jer, zahvaljujući pandemiji, tek od ove godine imamo normalnu nastavu. Najmanje mi se sviđa to što nemamo neki kontakt s profesorima. Naravno, uvijek imamo konzultacije i možemo im se javiti, no to je u određeno vrijeme i često ne odgovore na mailove. Ima profesora koji izlaze u susret, a ima i profesora koji su dugo na faksu i koji nemaju baš neke veze sa studentima. Najviše mi se sviđa gradivo, radimo dosta projekata i programa. Super je što imamo dosta rokova - imamo pravo na četiri roka, za razliku od nekih drugih fakulteta koji imaju samo dva. Sama si mogu organizirati kako ću izlaziti na njih. Ima puno vježbi, a iz nekih predmeta imamo laboratorijske vježbe i programe. Tu dobijemo neki zadatak pa sami radimo tijekom semestra. Npr., na predmetu željeznice radili smo svoju prugu, a na drvenim konstrukcijama krov. Od smjerova na diplomskom imamo konstrukcije, hidrotehniku, geotehniku, prometnice, organizaciju građenja i numeričko modeliranje. Mene najviše zanimaju konstrukcije, ali to je navodno dosta težak smjer. Razmišljala sam ići na diplomski u Italiju ili Španjolsku, ali to ćemo još vidjeti. Imam dosta slobodnog vremena. Naravno, uvijek se može više učiti, jer treba dosta toga raditi za faks, no ne sjedim doma cijeli dan i učim. Kada sam tek došla na faks, bilo mi je bolje nego u srednjoj. U srednjoj smo imali 15-16 predmeta, a na faksu 7. Ti predmeti su zahtjevniji, ali sličniji jedni drugima. Super je bilo to što smo imali dva kolokvija po semestru i nije bilo iznenadnih usmenih ispitivanja; imala sam točan raspored kad je što i onda sam se sama mogla organizirati. Teško mi je sada usporediti srednju s faksom jer sam tad bila mlađa i drugačije gledala na sve to. Puno mi je stresnije na faksu, ali i bolje zbog fleksibilnije organizacije. Nakon faksa voljela bih se baviti bilo čime iz područja konstrukcija, možda vođenjem gradilišta. To mi je još daleko, tako da ne razmišljam previše o tome, ali definitivno bih se bavila nečime u svojoj struci.
Matija Kirhmajer: „Fakultet je jako zahtjevan!“
Građevinu u Zagrebu upisao sam jer mi se od svih zanimanja činilo kao dobar omjer zarade i mojih interesa. Prvotno sam htio upisati arhitekturu, no sada mi je drago da nisam upao jer mi ovo više odgovara. Za maturu sam učio od četvrtog mjeseca i išao sam na organizirane pripreme od jedanaestog mjeseca. Upasti nije bilo teško. Fakultet je jako zahtjevan, ali kad se sve zbroji i oduzme, zadovoljan sam. Sviđa mi se zanimanje i gradivo koje obrađujemo, a ne sviđa mi se manjak interakcije profesora sa studentima i organizacija. Fakultet se sastoji od predavanja i vježbi za pojedini predmet. Neki predmeti imaju laboratorijske vježbe gdje je veća interakcija s građevinskom opremom/ materijalima i sl. Prve dvije godine uče se stvari koje se na prvu ne tiču toliko građevine i nema puno laboratorijskih vježbi. Tek su na trećoj godini gotovo svi predmeti vezani za građevinu, radi se projektiranje, uči se o zanimanju i ide se na gradilišta u sklopu terenske nastave. Na diplomskom planiram upisati geotehniku, prometnice ili organizaciju rada. Ako se dobro organiziram, vremena se uvijek može naći. Tko daje sve ispite na vrijeme, ima zagarantirano dugo i bezbrižno ljeto. Na prvoj godini doživio sam veliki šok na ljeto jer mi je ostalo puno ispita. Ali, što je tu je - navikneš se, ideš dalje uz mantru „bit će bolje.“ Ako išta, slobodno vrijeme sada puno više cijenim nego prije. U srednjoj školi bilo mi je lakše. Bila je veća zezancija među učenicima, a i među profesorima. Na faksu je to dosta formalnije i ozbiljnije, ali faks mi ima bolji sistem. Znaš kada ti je ispit, kada se treba učiti, a kada se može odmarati. Nema nasumičnih odgovaranja na prepad, što sam stvarno prezirao u srednjoj. Mogućnost da me u jednom danu pita njemački, latinski, geografiju i ostalo. Nakon fakulteta volio bih imati građevinsku firmu.
