Ono smo što jedemo. Sigurno ste svi čuli ovu izreku, no što ona uopće znači i koliko nas zapravo zna što jede?
Prehrana je unošenje hranidbenih tvari potrebnih za proizvodnju energije u organizam. Osim za energiju potrebna nam je za rast organizma i fiziološke funkcije. Prehrana ne utječe samo na izgled našeg tijela već i na naša raspoloženja. Prekomjerna tjelesna težina danas predstavlja sve izraženiji javnozdravstveni problem u cijelom svijetu te je povezana s nizom bolesti. Oboljeli od šećerne bolesti tipa 2 uglavnom su pretile osobe. Osim bolesti prekomjerna tjelesna težina uzrokuje smanjenje fizičke sposobnosti. Veliki problem danas je i preskakanje obroka u svrhu gubitka kilograma. Neke od posljedica ovog poremećaja prehrane jesu usporavanje metabolizma, porast razine šećera u krvi, oslobađanje hormona stresa, ispadanje kose itd. Ove bolesti mogu se spriječiti ili odgoditi, a već prisutne zaustaviti u napredovanju, ali zašto se, iako znajući ove činjenice, ljudi ne hrane zdravo?
O ISTRAŽIVANJU
Kako bismo saznale o prehrani učenika naše škole VII. gimnazije, moja prijateljica Lara Jarki i ja provele smo anketu o pravilnoj prehrani. Anketa se provodila tijekom mjeseca listopada, a sudjelovala su 42 ispitanika drugih razreda gimnazije. Postavile smo dvanaest pitanja te su učenici bili ravnomjerno raspoređeni po spolu. Osnovni cilj ovog istraživanja bio je ispitati kvalitetu prehrane učenika drugih razreda.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Prvo pitanje bilo je: „Koliko obroka jedete dnevno?“ na što je najveći broj ispitanika odgovorio četiri ili više. Odgovor ovisi od osobe, ali bitno je da jedemo onoliko hrane u danu koliko je našem tijelu potrebno. Najčešći odgovori na pitanja: „Koliko često jedete voće?“ i „Koliko često jedete povrće?“ bili su svaki dan i dva puta tjedno. Voće i povrće namirnice su koje bismo trebali svakodnevno konzumirati jer su puni vitamina i minerala, ali naravno ni u čemu ne treba pretjerivati. Iduće pitanje bilo je: „Koliko često jedete slatkiše i grickalice?“, a najčešći odgovor bio je svaki dan. Velik broj ljudi ove namirnice jede gotovo u svim prilikama, neovisno o tome jesu li gladni ili ne, sami ili u društvu, a posebno posežu za njima kada imaju loš dan i trebaju utjehu. Slatkiši i grickalice nisu hrana te ih treba jesti kao desert. Ukoliko ste imali loš dan, pokušajte pojesti neko voće, napravite si zdrav obrok ili napravite nešto za sebe na što ćete biti ponosni. Najveći broj ispitanika pije od 1 do 2 litre vode dnevno, a većina učenika kada je gladna, pripremi obrok sama umjesto da naruči hranu. Na pitanje „Vodite li računa o zdravoj prehrani?“ odgovori su bili podjednaki, ali malo više ispitanika odgovorilo je ne. Istraživanje je pokazalo da najviše učenika jede ribu jednom tjedno i jednom mjesečno. Crveno meso najviše učenika jede više puta tjedno. Riblje meso bogatije je vitaminima nego crveno meso, posebice vitaminima A, B, D i E te bismo ga trebali češće jesti, oko 3 puta tjedno. Crveno meso sadrži bjelančevine i proteine, ali sadrži i mnogo masnoća i drugih tvari koje se teško probavljaju i zato ga ne bismo trebali konzumirati skoro svakog dana.
Veliki problem u prehrani većine učenika pekarski su proizvodi koje konzumiraju svakog dana u školi. Pekarski proizvodi sadrže veliku količinu soli. Povećan unos soli povezan je s visokim krvnim tlakom, povećanim rizikom od moždanog udara, bubrežnim bolestima i pretilosti. Postoje razne opcije zdrave hrane koje možemo lako konzumirati u školi. Od orašastih plodova, sušenog i svježeg voća te mnogih drugih vrsta hrane, sigurno postoji nešto što volite jesti. Polovina ispitanika odgovorila je da stres ne utječe na njihovu prehranu, ali ima onih koji jedu manje ili više kada su pod stresom. Ukoliko ste pod stresom, pokušajte to riješiti meditacijom, sportom, druženjem s bližnjima ili nekim drugim načinom koji će vam biti od koristi, nemojte dodatno ugrožavati zdravlje nepravilnom prehranom. Na kraju, ispitanici su po vlastitoj procjeni odlučili kakva je njihova prehrana. Više od pola odgovorilo ih je da ne razmišlja o tome.
ZAKLJUČAK
Iz ankete možemo puno toga zaključiti o prehrani učenika drugih razreda VII. gimnazije. Većina učenika ne brine o svojim prehrambenim navikama. S obzirom na to da nisu zainteresirani kako se hrane, njihova prehrana i nije toliko loša. Najveći je problem što svakog dana u školi konzumiraju pekarske proizvode. Veći problem uz to je što svakog dana jedu slatkiše i grickalice. Sve te namirnice trebali bi zamijeniti zdravijim opcijama te ih ne jesti toliko često. Istraživanja su pokazala da ispitanici jedu dovoljno voća i povrća. Trebali bi povećati konzumaciju ribe, a smanjiti konzumaciju crvenog mesa. Pozitivno je što kod većine učenika stres ne utječe na njihovu prehranu. Za kraj važno je napomenuti kako trebamo slušati svoje tijelo, jesti kada smo gladni, prestati kada smo siti. Svatko od nas se razlikuje te nam trebaju različite količine hrane. Prehrana bi nam trebala biti raznovrsna i temeljena na piramidi zdrave hrane!
Ilustracija: Hana Grmuša,
