Početkom prosinca proveli smo anketu među odabranim razredima naše škole. Zanimalo nas je koliko često naši učenici koriste aplikacije i društvene mreže tijekom pandemije virusa COVID-19 i kakve je to posljedice, prema njihovu mišljenju, ostavilo na njih. Ideju smo dobili nakon što smo primijetili povećanost korištenja online servisa – na vlastitom primjeru, ali i u okolini, među prijateljima i u obitelji. Željeli smo saznati koliko naši učenici koriste društvene mreže i aplikacije, a posebno koliko se to promijenilo tijekom pandemije te novih uvjeta života i školovanja. S obzirom na naša iskustva, očekujemo da će Instagram zasjesti na tron najpopularnijih mreža, kao i TikTok, mreža koja je ostvarila veliku popularnost tijekom pandemije. Najviše odgovora dobili smo od prvih i drugih razreda, a najmanje od trećih

Instagram uvjerljivo vodi

Kao što smo i očekivali, većina učenika izjasnila se da najviše posjećuje društvene mreže i aplikacije, njih 99,4%. Među njima, 69,3% učenika posjećuje društvene mreže kao što su Instagram, Facebook i Twitter, dok 21.1% učenika najviše koristi aplikacije za razmjenu i produkciju multimedijskih sadržaja, kao što su Youtube i Netflix. Igrice najviše igra 6% učenika, a preostalih 3,6% najviše koristi aplikacije i web stranice za učenje novih sadržaja, kao npr. Duolingo, aplikacije za učenje sviranja instrumenata i sl. Instagram je našim učenicima najposjećenija društvena mreža – posjećuje ju više od 95%, a nakon njega je TikTok s 60% učenika korisnika. Razlozi popularnosti tih dviju aplikacija su u njihovoj lakoj dostupnosti na svakom mobitelu te činjenici da omogućavaju povezivanje s brojnim prijateljima, poznanicima i cijelim svijetom. Naravno, javlja se I pojava slave, koju je na TikToku laše dobiti nego na drugim mrežama, a I namjenjen je za mlade. To je mladima zanimljivo I primamljivo jer većina želi iskusiti nešto takvo u ovo doba naših života. Možemo pokazati svoje talente cijelom svijetu, a predivan je osjećaj kada nas ljudi vide I vole te nas podržavaju. Uz to, mogu se pokazati talenti cijelom svijetu te dobiti podrška, što je, nesumnjivo, predivan osjećaj. Putem tih aplikacija možemo pristupiti i zabavnim, ali i poučnim sadržajima, što je također razlog njihove popularnosti jer ih to čini kompatibilnima sa većim dijelom populacije - ne tražimo svi iste sadržaje, ali svatko može pronaći onoga koji ga zanima na jednoj od ovih aplikacija. Na 3. i 4. mjestu su Twitter i Snapchat. Snapchat je ipak namijenjen mlađim generacijama, dok je Twitter ozbiljnija i “poslovnija” društvena mreža, što bi mogao biti razlog ovakvom poretku.

Koliko smo "na aplikacijama?"

Uvjerljiva većina učenika, njih 79,5%, provodi više od sat vremena dnevno na društvenim mrežama, dok njih 16,9% od pola sata do sat. Jednak je postotak onih koji dnevno na društvenim mrežama provode manje od pola sata ili ih uopće ne posjećuju svaki dan. Iznenadilo nas je da ima učenika koji provode dnevno manje od pola sata na društvenim mrežama, a pogotovo da ima onih koji ih uopće ne posjećuju svakodnevno. No, to je vrlo dobro jer pokazuje da nismo svi isti ni povodljivi; da znamo što nam odgovara, što volimo i time se i bavimo. Za vrijeme pandemije 85,5% učenika provodi više vremena na društvenim mrežama i aplikacijama nego inače. Više od sata nego inače na društvenim je mrežama 71,2% učenika. Većina, 53%, ne smatra da im mreže i aplikacije pomažu ostvariti ciljeve, dok njih 47% smatra da pomažu. Da bi bez problema mogli smanjiti uporabu društvenih mreža i aplikacija, misli 56,6% učenika, što je ohrabrujuće ako imamo na umu ovisnost, jednu od opasnosti interneta. No, ovo može biti i varka – često mislimo da je lako odreći se nečega, no, kada pokušamo, nije tako lako.

Pozitivan ili negativan utjecaj?

Ono što je zanimljivo jest da čak 48,5% učenika ne smatra da aplikacije i društvene mreže koje posjećuju imaju pozitivan utjecaj na njih! Kada smo ih pitali zašto to misle, najčešći odgovori bili su da previše vremena provode na njima, odvlače ih od obveza i stvaraju ovisnost, snižavaju samopouzdanje zbog prikazivanja nerealnih standarda ljepote te ih potiču da uspoređuju svoje živote s tuđima. Zbog toga nastaje osjećaj manje vrijednosti te im se odvraća pažnja od stvarnog svijeta. Ostalih 51,5% učenika smatra da aplikacije i duštvene mreže imaju pozitivan utjecaj na njih zato što sami odabiru sadržaj koji ih zanima, osobe koje će pratiti te time izbjegavaju loš utjecaj i sve što bi im moglo štetiti. Mreže im daju uvid u ono što prijatelji rade te mogu ostati u kontaktu s istima čak i ako su na različitim krajevima svijeta. Uz njih mogu učiti, npr. strane jezike, brzo pronaći zabavan sadržaj koji će ih oraspoložiti, pronaći inspiraciju i potaknuti kreativnost. Društvene mreže na zanimljiv način prikazuju informacije i sadržaje zbog čega ih je lako upamtiti te zamjenjuju i pojednostavljuju svakodnevicu na način da se, primjerice, ne mora ići u kino da bi se pogledao film; obogaćuju znanje, stvaraju nova prijateljstva, zabavne su, besplatne, opuštajuće te potiču usavršavanje komunikacijskih vještina.

Nove aplikacije, stare navike

Tijekom pandemije 61,4% učenika počelo je koristiti aplikacije i društvene mreže koje nisu koristili prije. To su većinom Zoom, Edmodo, Camscanner, Google Classroom, Microsoft Temas, IZZI i ostale aplikacije potrebne za online nastavu, no i razne fitness aplikacije, zatim TikTok, Netflix, Houseparty, Twitter, Instagram, Among us i sl. To nije čudno jer svi smo bili primorani instalirati nove aplikacije za potrebe online nastave. Bili smo u karanteni tijekom koje nismo mogli izlaziti te ići na treninge i slobodne aktivnosti, što nam je dalo mnogo slobodnog vremena kod kuće. Nove aplikacije omogućile su nam da ostanemo u virtualnom kontaktu s prijateljima te ponudile zamjenu za uobičajene predpandemijske aktivnosti.

Pandemija je uvjerljivo povećala učestalost korištenja društvenih mreža i raznih aplikacija kod naših učenika. Postoje dobre i loše strane u svemu, pa tako i ovome, ali sami odabiremo kojoj ćemo se prikloniti. Moramo rano reagirati jer se u protivnom može stvoriti ovisnost, što je danas sve češća pojava kod djece i adolescenata. Najčešće ne shvatimo da smo ovisnici, već mislimo kako se lako nečega možemo odreći. Shvatimo da imamo problem tek kada se uvjerimo da se zapravo ne možemo odreći onoga što smo htjeli. Dobre strane interneta nude nam beskonačne mogućnosti te nam mogu pomoći da postanemo bolja verzija sebe. Pokušajmo se radije prikloniti toj strani nego onoj koja radi suprotno. U konačnici, rezultati ankete bili su više-manje očekivani, ali znate kako se kaže: “Uvijek može bolje.”

Ilustracija: Lana Miličević